3. KRATKI POVIJESNI PREGLED
U ovom poglavlju ukratko su pojašnjeni koncepti s primjerima umjetničkih djela koja su prethodila istraživanju autonomne digitalne umjetnosti, s obzirom da je cijelo istraživanje postavljeno na raskrižju digitalne umjetnosti i tehnologije te održivosti i ekologije. Digitalne tehnologije omogućavaju umjetnicima široki raspon mogućnosti i sloboda u izboru metodologija i kontekstualizacija vlastitoga rada. Digitalna umjetnost je već odavno iskliznula iz institucionalnog galerijskog prostora u slobodne prostore internetske mreže. Obilježja suvremenih, umjetničinih djela internetske umjetnosti su autonomnost, održivost te permisivno licenciranje, dijeljenje i sukreiranje s publikom, dostupnost različitim tipovima publike. Umjetničko-istraživački projekt Audium se temelji na autonomiji, digitalne, mrežno posredovane umjetnosti. Ideja o autonomiji odnosno o (samo) pokretanju umjetničkih radova potječe još od koncepta mobila, dok se istraživanja na raskrižju tehnologije, umjetnosti i znanosti povezuju s pokretom Novih tendencija (1961-1973). U međuvremenu je digitalna tehnologija omogućila da se umjetničko djelo kreira i distribuira potpuno autonomno, iako su mogućnosti kojima raspolažemo danas puno veće, ideja o autonomnosti je u suštini slična. U dvadesetom stoljeću ideju o (samo)pokretanju umjetničkog djela kao i termin mobili uvodi Marcel Duchamp 1932.godine, tim terminom opisuje apstraktne pokretne radove i kinetičke skulpture kipara Alexandera Caldera. Riječ mobili „dolazi od francuske riječi mobile: pokretljiv predmet, a koristi se kao naziv za apstraktne objekte i konstrukcije (najčešće od metalnih dijelova i žice), sastavljene od uravnoteženo ovješenih pomičnih dijelova koji stvaraju promjenljive prostorne odnose i stalno se njišu pod utjecajem strujanja zraka, proizvodeći često zvukove.“ (Hrvatska enciklopedija, 2021) Ideja o mobilima je prethodila ideji o autonomnosti umjetničkih djela. Mobilnost odnosno pokretljivost je važno obilježje distribucije umjetničkih djela koja se postavljena na Raspberry-pi mogu uključiti bilo gdje postoji električna energija i internetska mreža. Druga važna referenca za istraživanje autonomne digitalne umjetnosti proizlazi iz kritičkog sagledavanja tehnologije, umjetnosti, društva i održivih sustava u cijeni, te se kao takva naslanja na koncepte Novih tendencija. „Pozitivna srž Novih tendencija leži upravo u takvom sagledavanju historijske zbilje i u takvoj usmjerenosti djelovanja koje prelaze i okvire individualne akcije i okvire umjetničke akcije. Postavljajući se otkrivalački i istraživački spram kompleksne realnosti vremena i računajući u isto vrijeme sa svim njenim vodovima ona u svom krilu gaji klicu jedne opće i sveobuhvatne prevratničke ideje koja se ne želi ispoljiti ni buntovnički ni rušilački, niti ikakvim činom kratkog daha. Istraživački pristup jest takav stav koji znači prihvaćanje sa željom mijenjanja, koji spontano i utvrđeno hoće pretvoriti u primjenjivo, u bitnu praksu. Po tome je suštinski problem: ostvariti praksu koja bi u sebi uključivala kritički stav prema onome što je kao takvu onemogućuje i stalno zadržava mogućnost suda i rasuđivanja, a prema tome i mogućnost vlastitog korigiranja.” (Meštrović, 1967) U toku istraživanja autonomne digitalne umjetnosti željeli smo pristupiti iz pozicije ekologije i održivosti, koristeći solarne panele i baterije, no dokazali smo upravo suprotno, te smo potvrdili hipotezu o međuzavisnosti potrošnje energije, stvaranja digitalnog umjetničkog rada te njegove distribucije. U digitalnoj umjetnosti pridaje se važnost decentraliziranom protoku informacija, permisivnom licenciranju te slobodnim i široko dostupnim izvorima. Primjer takvog umjetničkog rada je Free radio Linux (2002) umjetničkog dvojca Radiqualia. Free radio Linux je internetska i radijska postaja. Radiqualia je programirala „speech.bot“ softver koji pretvara tekst u sintetizirani ljudski glas koji koristi za čitanje svih 4.141,432 linije izvornog koda operativnog sustava Linux. Slušatelji su mogli pratiti napredak čitanja preko audio streaminga. https://static.lwn.net/2002/0207/a/radio-free-linux.php3 Umjetnički projekt koji također istražuje digitalne tehnologije i postavljanje ad-hoc internetskih mreža je Umbrella.net Johana Brucker-Cohena i Katarine Moriwaki iz 2004.godine. Umbrella.net je projekt koji istražuje prolazne ili ad-hoc mreže i njihov potencijal za izazivanje iznenadnih, upečatljivih i neočekivanih veza između ljudi u javnom i urbanom prostoru. Projekt se fokusira na temu „mreže slučajnosti“ ili na to kako se zajedničke, ali nepovezane aktivnosti mogu iskoristiti u kolektivna iskustva. Umbrella.net ispituje kako nasumični i nepredvidljivi obrasci formiranja vremena i gužve mogu djelovati kao poticaj za ispitivanje podudarnosti mreže. Konkretno, kada se kišobrani otvaraju i zatvaraju u javnom prostoru. Projekt će pokušati istaknuti te neformalne odnose stvaranjem sustava ad-hoc mrežnih čvorova koji se mogu spontano formirati i raspršiti ovisno o vremenskim uvjetima. http://www.coin-operated.com/2010/05/04/umbrella-net-2004/ Na sadržajnoj razini Audium se referira na slike iz prirode, konkretno biljaka koje se potom na različite načine digitalno obrađuju. Telegarden je projekt Kena Goldberga koji je bio aktivan od 1995-2004. Telegarden je bio robotizirana umjetnička instalacija koja je omogućila bilo kome na Internetu interakciju s udaljenim vrtom. Korisnici su daljinski upravljali robotskom rukom za sadnju, zalijevanje i praćenje napretka biljaka. https://goldberg.berkeley.edu/garden/Ars/?utm_source=robots.ieee.org
Spoj biljaka interaktivnosti u radu Interactive plant Growing koriste i francuski umjetnici Christa Sommerer i Laurent Mignonneau. Rad je nastao 1993.godine, a to je instalacija koja se bavi načelom rasta virtualnih biljnih organizama te njihovom promjenom i modifikacijom u stvarnom vremenu i u trodimenzionalnom virtualnom prostoru računala. Ove modifikacije unaprijed definiranih "umjetno živih biljnih organizama" uglavnom se temelje na načelu razvoja i evolucije u vremenu.
https://zkm.de/en/artwork/interactive-plant-growing
U našem istraživanju određujemo nužnu opremu i parametre potrebne za autonomno pokretanje i reproduciranje djela digitalne umjetnosti. U poglavlju Distribuirane mreže, detaljno su objašnjeni preduvjeti i postavke decentraliziranog uspostavljanja nezavisnih novomedijskih mrežnih infrastruktura. Oprema koju smo koristili sastoji se od računala Raspberry Pi, četiri solarnih panela, dvije solarne baterije, jedne prijenosne baterije, dva solarna regulatora punjenja s integriranim USB priključkom. Solarni panel se spaja na regulator punjenja koji koristi bateriju sve to pokreče WiFi server na koji se potom mogu spojiti posjetitelji sa svojim pametnim telefonima. Korisnici će umjesto slobodne internetske veze biti preusmjereni u umjetničko djelo koje je postavljeno u internetsku galeriju